Page 12 - booklet2
Basic HTML Version
26
H-
ODJELJAK
2
Narativni dio
Javne nabavke u odnosu
na privredne subjekte
MODUL
H
2
Koji su naručioci
obuhvaćeni pravilima
javnih nabavki EU?
DIO
Primjer: Kancelarija za vladine nabavke
Naprimjer,uUjedinjenomKraljevstvuKancelarijazaVladinenabavkerukovodicentralizovanim
sistemom nabavki dobara i usluga za specifičnu zajedničku upotrebu. Ona to radi putem
svog komercijalnog ogranka, poznatog kao „Rešenja za kupovinu“ (Buying Solutions). Ova
služba nudi širok spektar proizvoda i usluga koje su često dostupne na osnovu okvirnog
sporazuma, a obezbjeđuju se u skladu sa procedurama Direktive. Informacije o načinu
funkcionisanja ovog sistema mogu se preuzeti sa:
Č
lanom 32 Zakona o javnim nabavkama Crne Gore, predviđeno je da naručilac može, istovremeno
sa donošenjem odluke o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke, da ovlasti drugog
naručioca, uz saglasnost tog naručioca, da u njegovo ime i za njegov račun sprovede postupak
javne nabavke ili preduzme određene radnje u tom postupku. Istovremeno članom 33 propisano
je da javne nabavke za potrebe organa državne uprave i javnih službi može da sprovodi naručilac
određen propisom Vlade, a za potrebe organa jedinice lokalne samouprave naručilac određen
propisom nadležnog organa lokalne samouprave.
Takođe jemogućedaodređeni broj naručilaca jednostavnoodluči daujedini svoje zahtjeve
i da zajedno sprovede postupak dodjele ugovora (uključujući okvirne sporazume). Ova
forma zajedničkih nabavki bi mogla da se vrši u ime svakog naručioca ili u ime vodećeg
naručioca koji djeluje u ime drugih. Do onog stepena do kog ovi subjekti jednostavno
djeluju zajedno, bez povoljnosti nekog sredstva za posebnu svrhu ili bez imenovanja
jednoga između njih kao posrednika za druge, oni deluju kao asocijacija naručilaca.
Primjer: Organizacija za nabavke Istern Šajrs (ESPO)
U Ujedinjenom Kraljevstvu, ESPO je zajednička komisija regionalnih lokalnih vlasti. Ona
djeluje kao posrednik za nabavke za svoje članove-organe i druge klijente i svojim članovima
pruža usluge nabavki i isporuke (nudeći robe i usluge) do vrijednosti od oko 700 miliona
funti godišnje. Informacije o načinu funkcionisanja ovog sistema mogu se preuzeti sa:
2.4
NARUČIOCI U POSEBNIM SEKTORIMA
Kao što sugeriše sam naziv direktiva EU, direktive o nabavkama su prvobitno bile zamišljene
tako da obuhvate javne nabavke, odnosno ugovore koje su dodijeljivali javni organi ili druga
javna tijela. Kao rezultat, sadašnja Direktiva 2004/18 (kao i prethodne direktive koje su se
odnosile na javni sektor – u daljem tekstu „Direktiva ili direktive o javnom sektoru“) posebno
isključuje iz opsega primjene sve ugovore o javnim nabavkama koje, u skladu sa Direktivom
koja se odnosi na posebne sektore, dodjeljuju naručioci koji izvršavaju jednu ili više definisanih
aktivnosti u posebnim sektorima (u oblasti vodoprivrede, energetike, saobraćaja i poštanskih
usluga) i koje se dodjeljuju za sprovođenje ovih aktivnosti.
Isključenje nije bilo napravljeno zbog toga što organi Zajednice nisu htjeli da obuhvate
javne organe koji funkcionišu u ovim sektorima (oni su to htjeli), već zbog toga što tijela
koja dodjeljuju takve ugovore nisu uvjek bila „javni subjekti“. U stvari, to su bila i često jesu
potpuno privatna preduzeća, iako su u više država članica djelatnosti u ovim sektorima
dodijeljene vladinim agencijama ili kombinaciji privatnih i javnih subjekata.
