112
H-
Javne nabavke u odnosu
na privredne subjekte
MODUL
H
DIO
7
ODJELJAK
2
Pokretanje postupka
zbog povreda pravila
javnih nabavki
Narativni dio
da plate kaznu.
Postupak može da pokrene Komisija na svoj predlog ili kao rezultat žalbe pojedinca
Čak i ako je žalba upućena protiv posebnog naručioca, dejstva Komisije će biti protiv države
članice. Bez razlike da li je zasnovan na sopstvenoj inicijativi Komisije ili na žalbi pojedinca,
postupak je u suštini isti. Osnovni postupak uključuje sljedeće:
(a)
Postupak žalbe
Komisija saznaje o nedostacima država članica na više načina. Ona nadgleda
nacionalne mjere za sprovođenje i, u oblasti javnih nabavki, obično mora da
bude informisana o nacionalnim mjerama kojima se sprovode direktive o javnim
nabavkama (ovo je predviđeno proceduralnim direktivama). Međutim, ima mnogo
primjera povreda za koje Komisija jednostavno ne saznaje i baš u ovom djelu
pojedinci i kompanije kojima je naneta nepravda mogu da odigraju ulogu.
Kada pojedinac ili kompanija smatra da država članica krši svoje obaveze iz
Ugovora, on može da podnese žalbu Komisiji. Žalba može biti neformalna ili
formalna. Kompanija koja se smatra povređenom može, ukoliko želi, da ostane
anonimna i da preferira da Komisija ne otkrije njen identitet državi članici ili
vladinoj agenciji o kojoj je riječ. Razlog za ovo može biti očuvanje poverenja u
kompaniju ili možda zbog toga što postoji strah od komercijalne osvete. U takvim
okolnostima, pojedinac bi mogao da pristupi Komisiji neformalno da bi obavjestio
zainteresovane službe o potencijalnim povredama prava Zajednice. To može
biti moguće tamo gdje su povrede na koje se odnosi žalba uopštene i gdje se
„ne mogu pratiti tragovi“, ali je znatno teže kada je povreda rezultat izdvojenog
slučaja.
Bez obzira na način iniciranja, postupak žalbe vodi do pravnog postupka od
strane Komisije i direktno nije povezan sa pojedinačnom žalbom. Neformalne
žalbe služe samo da bi se još bolje onemogućila identifikacija. Međutim, u
praksi odsustvo poznatog pojedinačnog podnosioca žalbe može da liši Komisiju
specifičnog slučaja na koji će možda biti potrebno da se pozove. Neformalne
žalbe mogu da onemoguće dostavljanje dovoljno informacija i dokaza Komisiji na
osnovu kojih bi ona postupala. Iako pravni postupak nakon podnošenja žalbe vodi
Komisija, podnosilac žalbe će uglavnom biti informisan o napretku i prema tome
će imati mogućnost da dâ dodatna opažanja ukoliko to bude potrebno.
(b)
Podnošenje žalbe
Slučajevi povezani sa javnim nabavkama ne podliježu strogim proceduralnim
zahtjevima. Ipak, iskustvo je pokazalo da postoje određeni elementi koji treba
da budu uključeni u svaku žalbu. Žalba treba da sadrži osnovne informacije o
podnosiocu žalbe, kao i činjenice o slučaju.
Najznačajniji aspekt žalbe je da se opišu, u što je moguće više detalja, potpune
činjenice slučaja. Striktno govoreći, Komisija bi trebalo da utvrdi i insistira na
povredama koje se otkrivaju činjenicama i, čak i u slučaju kad podnosilac žalbe
upućuje na moguće povrede, Komisija ne može uvjek sve da uzme u obzir. Na
kraju, uvjek je na Komisiji da odluči protiv kojih povreda će postupati. Međutim,
zbog istih razloga zbog kojih je neophodno da se dâ detaljna izjava zasnovana
na činjenicama, preporučljivo je da se Komisiji pomaže koliko je to više moguće.
U slučaju kada se pred Komisijom podnese potpuni spisak potencijalnih kršenja
1,2,3,4,5,6 8,9,10,11,12,13,14,15,16,...17