Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane i Crne Gore sa druge strane, potpisan je 15. X 2007, a stupio na snagu 1. V 2010. okončanjem procesa ratifikacije. Odbor za stabilizaciju i pridruživanje radno je tijelo koje pomaže u radu Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje. Sastavljen je od predstavnika Evropskog savjeta i Evropske komisije, s jedne strane, i predstavnika Vlade Crne Gore. Odbor predstavlja ključno tijelo koje se bavi sprovođenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Sastankom je, s naše strane, ko-predsjedavati ministar za evropske poslove Aleksandar Andrija Pejović, predsjedavajući Komisije za evropske integracije, a u ime Evropske komisije direktor za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Henoveva Ruiz Kalavera. Sastanak se održava u kontekstu kontinuiranog i redovnog dijaloga sa Evropskom unijom. Na VI sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU – Crna Gora biće razmotreni rezultati aktivnosti s prethodno održanih zajedničkih sektorskih pododbora, na kojima je detaljno razmatrano stanje i napredak ostvaren u usklađivanju s pravnom tekovinom EU, kao i operativni zaključci, koji se odnose na napredak koji je Crna Gora ostvarila na planu institucionalnih, zakonodavnih, političkih i ekonomskih reformi, uz prateći plan aktivnosti. U skladu s predloženom agendom, na sastanku je diskutovana pored ostalih tema i tema javne nabavke (pravno usklađivanje, strategija javnih nabavki, međunarodni sporazumi i  dr.).

Crnogorsku Delegaciju na temu javnih nabavki predstavljao je Direktor UzJN doc dr Mersad Mujević i Svetlana Tomović, samostalni savjetnik.

G-din Mujević je istakao u svom izlaganju naročito aktivnosti realizovane u skladu sa glavnim operativnim zaključcima sa sastanka Pododbora, održanog 17. VI 2016 u Briselu. Tom prilikom je istakao da u skladu sa strateškim dokumentima, Planom i programom rada UzJN koji usvaja i daje saglasnost na isti Ministarstvo finanasija, smjernicama datim u izvještajima EK i drugim relevantnih međunarodnih institucija u periodu od zadnjeg Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, vrijedno radili na polju promovisanja načela javnih nabavki koji počivaju na ekonomičnosti i efektivnosti u korišćenju javnih fondova, optimizaciji korišćenja resursa, transparentnosti i nediskriminaciji.

Ključni ishodi dobrog upravljanja i pravilne primjene i tumačenja ovih načela su za rezultat imali, pored normativnog i administrativnog uređenja i stvaranje atmosfere sa jedne strane očuvanja skromnih budžetskih sredstava i sa druge promivisanje i ohrabrivanje ponuđača i naručilaca na poštovanje ekoloških i socijalnih zahtjeva.

Ovo je urodilo da danas u našoj zemlji imamo zdravo okruženje za biznis, povećanje produktivnosti, povećanje i svoje konkurentnosti neke dobre pozicije na međunarodnom tržištu EU.

Ovo je bila prilika da u ovoj i prošloj godini uspostavimo i konsolidujemo dobru administrativnu praksu i dosta snažno ograničimo mogućnosti za korupciju.

No da nije bilo problema, bilo je prije svega u nedovoljnoj motivisanosti srednjeg “kada” ako mogu da tako kažem koji obavlja veoma veliki posao i to onaj posao u kući koji se ne vidi, vjerujem da me razumijete.

Određeni problemi naravno nijesu samo stvar politike javnih nabavki, već su potrebni napori i drugih sektora, pomenuću, regulativu o javnim službenicima i upravljanjem ljudskim resursima, materijalnim propisima, povećanje kapaciteta u sudskom sistema idr.

I istakao da smo zaista dobro razumjeli poruke iz Izvještaja EK, nastojaćemo da zacrtano novom Strategijom o javnim nabavkama koju ćemo usvojiti do kraja godine, za period 2016-2020 ispunimo.

Institucije uspostavljene u tu svrhu spremne su da obezbijede poštovanje zakonodavnog okvira na svim nivoima i osiguraju efikasan sistem pravne zaštite u postupcima javnih nabavki.

Reformom EU direktiva o javnim nabavkama predviđeno je i intezivnije korišćenje javnih nabavki kao instrumenta za promociju održivog razvoja, što se ostvaruje kroz uvođenje obaveze za poštovanjem visokih socijalnih i ekoloških kriterijuma kao i povećanje dostupnosti procesa javnih nabavki za mala i srednja preduzeća.

Ukazao je i na bilans ostvarenih rezultata:

• juna 2016. godine Vlada je razmotrila i usvojila Godišnji Izvještaj o javnim nabavkama,

• 28. jula 2016. Vlada CG usvojila je Izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana za 2016 (polugodišnji) za implementaciju Strategije razvoja sistema javnih nabavki za period 2016-2020,

• jula 2016. godine, Ministarsvo finansija je formiralo radni tim za izradu novog zakona o javnim nabavkama,
• jula 2016. godine Odbor za evropske integracije Skupštine Crne Gore usvojio Izvještaj o pregovaračkom poglavlju 5 – Javne nabavke.

 

Takođe je g-din Mujević pocrtao da u ovom trenutku, Uprava za javne nabavke je “korisnik” dva projekta pomoći koji Crnoj Gori pruža EU. Jedan već pomenuti E- JAVNE NABAVKE i drugi Programa pomoći reformama upravljanja javnim finansijama za period 2016-2020, oba projekta se izvode uz blisku saradnju sa Ministarstvom finansija i upoznao pedstavnike EU o dinamici dosadašnjih aktivnosti istih.

 

Što se tiče Uprave za javne nabavke, 22.10.2015. godine Vlada CG usvojila je Novi Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Uprave za javne nabavke  kojim je predviđeno jačanje administrativnih kapaciteta, u smislu potrebnih kvalifikacija sistematizovanih radnih mjesta za dva nova službenika, isti je objavljen na Portalu Uprave za javne nabavke www.ujn.gov.me, 05.11.2015. godine, istom povećan je broj sistematizovanih radnih mjesta sa 18 na 20. Trenutno je popunjeno 18 radnih mjesta.

Uprava za javne nabavke donijela je Kadrovski plan za 2016 godinu, koji je objavljen na web stranici www.ujn.gov.me.

U nastavku osvrnuo se i na aktivnosti Uprave za inspekcijske poslove preko Inspekcije za javne nabavke je u periodu januar – oktobar 2016. godine izvršila nadzor kod 170 subjekta (kod 13 subjekata je dva puta izvršen inspekcijski nadzor), od kojih je 71 po inicijativi. U inspekcijskim pregledima je obuhvaćeno 575 predmeta nadzora predviđenih članom 148 Zakona o javnim nabavkama. Utvrđeno je 170 nepravilnosti.

Nadzor je vršen kod subjekata koji se bave nabavkom roba, radova i usluga, i to kod: državnih organa i javnih službi i drugih korisnika sredstava budžeta Crne Gore (94), organa jedinice lokalne samouprave i javnih službi i drugih korisnika sredstava budžeta jedinice lokalne samouprave (59), privrednih društava i pravnih lica koja vrše poslove od javnog interesa (25), privrednih društava, pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju djelatnosti u oblastima vodoprivrede, energetike, saobraćaja i poštanskog saobraćaja (4).

Kao i na aktivnosti Drzavne komisije, ističući obim i intenzitet poslova Državne komisije značajno se povećava iz godine u godinu, tako se za oko 90% povećao više u odnosu na period iz 2012. godine, kada je ova Komisija i konstituisana. Ova činjenica je ključni razlog za neophodno jačanje kapaciteta Državne komisije, kako u povećanju broja članova Komisije, tako i jačanju administrativnog kapaciteta Stručne službe, kao i obezbjeđivanju adekvatnih prostornih i tehničkih uslova za rad Komisije, na koji način bi se obezbijedilo normalno funkcionisanje rada Državne komisije i time postigla što veća efikasnost u završavanju predmeta, kao i  što veći stepen kvaliteta donijetih odluka.

Shodno tome, u septembru tekuće godine, dostavljena je Skupštini Crne Gore i Vladi Crne Gore  inicijativa za predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, kojom bi se broj članova Državne komisije povećao za dva člana, odnosno da ”Državna komisija ima predsjednika i šest članova koji vrše funkciju profesionalno”.

Takođe, u  toku je izrada Novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Stručne službe Državne komisije, kojim će se broj službenika u istoj povećati za tri daktilografa, jednog upisničara, kao i dva samostalna savjetnika-dipl.pravnika, što će svakako doprinjeti boljoj efikasnosti rada Državne komisije, istakao je i aktivnosti Komisije na razvijanju Informacionog sistema, problema sa poslovnim prostorom, statistici i dr.

 

Zaključak:

 

Crna Gora je nastavila da ostvaruje napredak u ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja EU, o čemu svjedoče i ocjene iz ovogodišnjeg izvještaja EK, poruka je sa šestog sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i Evropske unije koji je danas održan u Briselu.

Napredak je ostvaren, kako u ispunjavanju političkih i ekonomskih kriterijuma pristupanja, tako i u pogledu realizacije obaveza u svim poglavljima pravne tekovine.

Henoveva Ruiz Kalavera je pozdravila ostvareni napredak u svim oblastima i pozvala na dalji nastavak dinamičnih reformi. U tom smislu, naglasila je da je današnji sastanak još jedan dokaz podrške i značaja koji EU pridaje daljem procesu proširenja i pristupnim pregovorima sa Crnom Gorom.

Predstavnici Evropske komisije su konstatovali napredak koji je Crna Gora ostvarila u brojnim pregovaračkim oblastima, ali i podsjetili na preostale obaveze i ohrabrili dalji nastavak reformi, posebno u domenu vladavine prava, naglasivši da će nastaviti da prate sprovođenje reformi, i pružaju punu tehničku i ekspertsku podršku u cilju intenziviranja procesa pristupanja EU.

 

PR SLUŽBA UzJN