Podgorica; 12.03.2018 godine, održana je još jedna javna rasprava na inicijativu Američke privredne komore i Uprave za javne nabavke, kojoj su prisustvovali predstavnici ove asocijacije. Javnoj prezentaciji i raspravi su prisustvovali i predstavnici Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki.

U skladu sa Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona (“Sl. list CG”, br. 12/12), dana 27. 02. 2018. godine Ministarstvo finansija CG obavijestilo je zainteresovanu javnost da je pokrenut postupak javne rasprave povodom Nacrta zakona o javnim nabnavkama.

U ime predlagača zakona, na pomenutoj javnoj raspravi učestvovali su:

• doc dr Mersad Mujević, direktor Uprave za javne nabavke,
• Zoran Živković, Predsjednik Državne komisije,
• Tomo Miljić, član Državne komisije i
• Mara Bogavac, pomoćnica direktora Uprave za javne nabavke.

U ime Američke privredne komore javnu raspravu otvorio dr Marko Miročević, izvršni direktor Komore i Ana-Marija Kaluđerović menadžerka za politiku Komore.

G-din Miročević je istakao u svom uvodnom govoru zadovoljstvo današnjem odzivu predstavnika Uprave i Komisije, zahvalio se lično Direktoru Mujeviću na proaktivnoj ulozi u razmjeni informacija koje se tiču toka rada na novom ZoJN, i ovu priliku vidi kao dobar signal buduće saradnje Uprave i Američke privredne komore kao model i za druge institucije.

Ana Marija Kaluđerović je istakla da članovi Američke privredne komore koji su danas sa nama već dali opeservacije na Nacrt Zakona kao i određena pitanja i željeli bi da od Uprave i Komisije danas dobijemo odgovore na neka od njih.

U okviru uvodne riječi, g-din doc dr Mersad Mujević, predsjednik RG za izradu prijedloga novog zakona o javim nabavkama istakao, osnov za izradu ovog prijedloga bile su nam tri nove Direktive 23, 24 i 25 EU iz 2014 koje uređuju postupke nabavke (koncesije, klasičnu i sektorsku nabavku), dvije direktive iz oblasti pravne zaštite 2007/66/EZ i 89 i 92, Direktiva iz oblasti odbrane i bezbjednosti 81 iz 2009 godine, kao i niz materijalnih propisa koji definišu predmete javne nabake i procesne radnje… zatim Radna dokumenta EK „Izvještaji o CG“, Izvještaji SIGME i Program Vlade za naredni period afirmisan kroz ekspoze Premijera vezan za tri ključna elementa; smanjenje nezaposlenosti, unaprjeđenje zdrastvene politike i obrazovanje.

Prenošenje novih rješenja iz EU direktiva, rezultiraće značajnim smanjenjem i pojednostavljivanjem procedura u oblasti javnih nabavki, smanjenjem administrativnog opterećenja i na strani naručioca i na strani ponuđača, te naročito smanjiti troškove učestvovanja u postupcima javnih nabavki MiSP, koja često ne raspolažu sa odgovarajućim administrativnim i stručnim kapacitetima.

Očekujemo da će pojednostavljenje procedura u javnoj nabavi i smanjenje troškova učestvovanja rezultirati povećanim interesom MiSP za učestvovanje u tržištu javnih nabavki, što bi trebalo pridonijeti većem nivou tržišnog nadmetanja, odnosno povećanjem prosječnog broja ponuda u postupcima, sa pozitivnom posljedicom efikasnijeg i racionalnijeg trošenja javnih sredstava.

Prijedlog zakona o javnoj nabavi donosi novo rješenje u vezi sa kriterijem izbora ponude. U tom smislu, ekonomski najpovoljnija ponuda postaje dominantna ali ne i jedini kriterijum i ako Direktive u potpunosti ukidaju kriterijum najniže cijene. Uvođenjem kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude kao dominantnog, nauštrb kriterijuma najniže cijene, ispunjavaju se očekivanja stručne i cjelokupne zainteresovane javnosti, naročito poduzetnika, ali i naručlaca te se očekuju značajne finansijske i drugi učinci kao posljedicu povećane primjene istog kriterija u postupcima  javnih nabavki i podizanje nivoa kvaliteta nabavljenih radova, robe i usluga, a sve s ciljem ostvarenja načela „najbolja vrijednost za novac“.

Prijedlogom zakona preuzimaju se novi postupci javnih nabavki – „partnerstvo za inovacije“, koji naručioci mogu koristiti u slučajevima postojanja potrebe za inovativnim proizvodom, uslugom ili radovima, koji se ne može realizovati nabavkom proizvoda, usluga ili radova, već dostupnih na tržištu, i „dinamički sistem nabavke“, kao „tehnika i instrument za elektronskku nabavku“, koji se koristi za kupovinu uobičajenih predmeta nabavke, koji su opšte dostupni na tržištu, a vodi se kao potpuno elektronski proces.

Prijedlog zakona donosi načelo, a u skladu sa novim direktivama, da se sva komunikacija i razmjena informacija između naručilaca i ponuđača, po pravilu sprovodi elektronskim sredstvima komunikacije. U tom smislu predloženim Zakonom se usklađuje sa zahtjevima iz EU direktiva, ali i nastavlja realizacija projekta elektronske javne nabavke. On će podrazumijevati između ostalog povezivanje registara koje vode državni organi CG (sudovi, MONSTAT, Poreska uprava, kaznena evidencija i dr.) sa Elektroničkim glasnikom javnih nabavki CG.

Pomenuću razređene mehanizme i za tehniku okvirnog spoazuma koji daje mogućnost višegodišnjih ugovora, e katalog i e aukciju.

Uvode se nova izuzeća od primjene Zakona, ponajprije u odnosu na pravne usluge (advokatske, notarske, usluge istraživanja i razvoja) kao i na zajmove, odnosno kredite. Dalje imamo definisana i posebna izuzeća kao što su; izuzeća u oblasti poštanskih usluga, elektronskih komunikacija, ugovora u kući, ugovori između dva ili više naručilaca, posebna izuzeća za ektorsku djeltnost, dodjela ugovora povezanih društvima …. dodjela  ugovora  čija  je  vrijednost  manja  od  pragova  za  primjenu zakona,  Zakon  ipak  propisuje  da  pravila,  uslove i postupke malih nabavki utvrđuje naručilac opšim aktom, uzimajući u obzir načela i da taj akt (i njegove naknadne izmjene) mora objaviti na internet stranicama kao i sva obavještenja o nabavkama…pokretanje, objavu odluka ugovora je da je cilj donosilaca zakona da ovaj akt bude originalan i primjenljiv i da se naše zakonodavstvo pripremi za primjenu evropske direktive 24 i 25 čiji je fokus na zaštiti MiSP, životne sredine, socijalnih i radnih prava, kao i druge direktive povezane sa javnim nabavkama.

Mara Bogavac je naglasila važnost društvenih i drugih posebnih usluga, kao i  buduću komunikaciju između  naručilaca  i  privrednih subjekata.

Zoran Živković i Tomo Miljić, predstavnik Državne Komisije i član RG za izradu prijedloga ZoJN između ostalog je naveo da je riječ o novom konceptu zakona koji bitno odstupa od važećeg, da afirmiše svrhu javnih nabavki, a ne formalizam, te da pomiruje interese naručilaca i ponuđača.

Prisutni članovi na javnoj raspravi diskutovali su i istakli određene dileme i tražili pojašnjenja, a ticala su se prije svega da:

• nije precizno definisan pojam E-certis-a. Da li se dokumenti odnose samo na zemlje članice Evropske unije?
• smatramo da je član 14 dosta nejasno definisan. Potrebno je razjasniti da li se ovim članom u cjelosti isključuje obaveza primjene Zakona o javnim nabavkama na pružaoce usluga javnih elektronskih komunikacionih mreža u pružanju usluga državnim organima. Da li je namjera zakonodavca usmjerena ka tome, jer mislimo da nije opravdana i logična, ako uzmemo u obzir činjenicu da je svrha zakona kontrola javnih finansija,
• da član 17 treba izbrisati jer se ne postiže suština samog Zakona o javnim nabavkama, a iz razloga jer se obezbjeđuje nelojalna konkurencija na način što se naručiocima omogućava da usluge – radove pribavljaju od drugih naručilaca nezavisno od njihove konkurentnosti na tržištu. Na ovaj način se neopravdano utiče na tržište i omogućavaju zloupotrebe, posebno imajući u vidu visok prag od 20% djelatnosti na koje se odnosi predmetna nabavka na tržištu Crne Gore, a što u praksi znači da će naručioci moći bez ograničenja da usluge – radove pribavljaju od ostalih naručioca iako na tržištu ima povoljnijih ponuđača,
• treba dodatno razjašnjenje člana 21 u smislu, u kojoj fazi postupka se mora objaviti obavješenje za dobrovoljnu prethodnu (ex ante) transparentnost? I da li je dozvoljeni žalbeni postupak? Ukoliko je dozvoljena žalba, u tom slučaju bi se derogirali izuzeci,
• smatramo da su rezervisane javne nabavke komplikovane i da je potrebno razraditi postupak i način njihovog sprovođenja, kao i koji su to dokazi koji se podnose itd,
• da je potrebno definisati na koji način se dokumentuje usmena komunikcija, kako ne bi dolazilo do problema prilikom postupka sprovođenja javnih nabavki. Možda bi ovo pitanje trebalo razraditi podzakonskim aktom, recimo, propisati obrazac zabilješke,
• da u stavu 1 tačka 4 u nadležnosti Uprave da je ona dužna da pruža stručnu pomoć naručiocima i privrednim subjektima na njihov zahtjev. Šta podrazumijeva ova pomoć i da li Uprava ima neke rokove u kojima će pružati ovu vrstu pomoći. Ako se radi o tumačenju odredbi, upitno je da li Uprava može davati tumačenje zakona,
• da se nacrtom zakona uvodi elektronski katalog, ali nigdje nije propisana definicija šta je to elektronski katalog i kako bi on trebalo da izgleda,
• da član 129, smatramo da je potrebno jasnije definisati pripremu ponude, odnosno iskazivanje ukupnog broja listova ponude (numerisanje), s obzirom da je slična odredba u važećem Zakonu izazvala dileme, zahtjeve za pojašnjenja i različita postupanja naručilaca. Da li je neophodno povezivati jemstvenikom i pečatiti čvrstim pečatnim voskom? Predlažemo brisanje ovog stava,
• I dr.

U diskusijama su istaknuta i brojna dobra rješenja i novine koje se uvode novim Zakonom, potrebe dodatnog investiranja u cilju jačanja kapaciteta naručilac i ponuđača kako bi bili spremni na nove postupke i tehnike i elektronsko sprovođenje postupka javnih nabavki.

Rasprava je završena u 12 i 30 časova.

Tekst Nacrta zakona postavljen je  na web stranicama Ministarstva  finansija www.mif.gov.me i Uprave za javne nabavke www.ujn.gov.me. Ovim objavljivanjem upućen je poziv građanima, stručnim i naučnim institucijama, državnim organima, strukovnim udruženjima, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organizacijama i zajednicama da se uključe u javnu raspravu i daju svoje prijedloge, primjedbe i sugestije.

 

 PR SLUŽBA UzJN