Podgorica, 3. mart 2017. godine – Na poziv Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Uprava za javne nabavke, odnosno Direktor UzJN pozvan je u svojstvu paneliste da govori na X Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji.

Tema konferencije je bila posvećena prevenciji korupcije sa aspekta prikaza učinjenog u javnim nabavkama, prednosti učinjenog, mane kao i budući izazovi na ovom polju.

Direktor Mujević je u svom izlaganju naglasio važnost kontinuirane saradnje koju dražava CG i njene institucije imaju u dijalogu sa javnošću i civilnim sektorom.

Istakao je da Vlada CG, MF i UzJN sa krajnjom odgovornošću prate, analiziraju i stvaraju svakodnevno uslove za kvalitetnu prevenciju ove pošasti za naše društvo i to kroz veoma razvijen zakonodavni i institucionalni okvir.

Istakao je u nastavku svog izlaganja da tokom proteklih godina dobro upravljanje javnim nabavkama postalo je ključna odrednica dobrog upravljanja i napretka države. Njegov značaj za društveni i ekonomski razvoj odražava se u činjenici da vrijednost javnih nabavki čini značajan udio u društvenom bruto proizvodu svake zemlje (od 10-20 %).

Zemlje regiona u prethodne dvije godine nijesu ostvarile pomak u približavanju nivoa ekonomske aktivnosti i standarda stanovništva, prosjeku EU, pokazuju podaci evropske statističke službe Eurostat.

U regionu najbolje stoji Crna Gora, sa BDP-m od 42% evropskog prosjeka i potrošnjom po stanovniku od 52%. U slučaju Srbije, bruto domaći proizvod po stanovniku je bio 2,8 puta niži od evropskog prosjeka, dok je stvarna potrošnja po stanovniku, kojom se mjeri standard stanovništva, niža za skoro dva i po puta, zatim Makedonija sa BDP-om po stanovniku od 35% i potrošnjom od 41%.  Na začelju su i dalje Bosna i Hercegovina, sa 29% prosjeka po BDP-u i 38% po potrošnji, i Albanija sa 30% prosjeka po BDP-u i 36% po potrošnji po stanovniku.

Zemlje regiona su i dalje po ovim pokazateljima manje razvijene i od najsiromašnijih članica EU, Bugarske i Rumunije.

Gdje su tu javne nabavke? I kakva je potrošnja u odnosu na ovu statistiku? Javne nabavke učestvuju procentualno, dato po zemljama regiona sa podacima iz 2015. godine u BDP i to:

Redni broj	Država	Godina	Učešće javnih nabavki u BDP %
1.	Crna Gora	2015	11,89 %
2.	Bosna i Hercegovina	2015	5,02 %
3.	Hrvatska	2015	12,14 %
4.	Makedonija	2015	8,00%
5.	Srbija	2015	8,95 %
6.	Kosovo	2015	14,00 %

Imajući u vidu iznijete činjenice, jasno je da je obzirom na velike vrijednosti ugovora o javnim nabavkama, svaki postotak ušteda u ovoj oblasti značajan. Zato sa sigurnošću možemo govoriti da su javne nabavke, po svojoj suštini, razvojno pitanje.

Javna nabavka, i ako prema samom naslovu javna, u radu državne uprave ostavlja utisak marginalne sive zone, područja ostavljenog više manje individualnoj kontroli privatnog sektora i državne uprave.

Na jedinstvenom evropskom tržištu, osnovni principi javne nabavke – transparentnost, poštenje, takmičenje i vrijednost za novac, kao što je navedeno u većini politika o javnoj nabavci – se u principu poštuju.

Međutim, percepcija javnosti kao i mnogih učesnika u procesu je da je „nešto sumnjivo u ugovorima o javnoj nabavci“.

Uzimajući u obzir gore pomenute procente koji definišu ukupnu potrošnju na nešto više od 12 % ukupnog BDPa, očita je važnost javne nabavke za zemlje kao i za privredu usmjerenu ka EU. Zato je realno zaključiti da javna nabavka može imati značajan uticaj na globalnu finansijsku i ekonomsku stabilnost. Stoga, možemo govoriti i o jedinstvenoj odgovornosti države i državnih institucija, unutar svojih politika.

Uz ekonomski i finansijski uticaj procesa javne nabavke na našu zemlju, javna nabavka ima još jednu ključnu ulogu u radu državne uprave – osiguranje efikasnosti politika i njihovog uticaja. Ne postoji gotovo nijedna politika u modernom društvu koja ne treba procedure javne nabavke. Zdravstvo, obrazovanje, zaštita životne sredine, energija, saobraćaj i ostale politike, uopšte imaju potrebu za procedurama javne nabavke za izvršenje javnih radova, nabavu robe ili usluga. Stoga, efikasna i pravovremena procedura javne nabavke postaje ključni element pri ostvarivanju ciljeva politika u bilo kojem sektoru državne uprave.

Javne nabavke, složićemo se, nijesu više samo jednostavna, rutinska službenička djelatnost koja se sprovodi unutar izolovanog odjelenja nekog ministarstva. Današnji stručnjaci za nabavke moraju da se bave brzorastućim tržištima i brzonapredujućim tehnologijama, tehnikama i alatima za nabavljanje roba, usluga i radova. Kao dodatak tradicionalnim pravnim obavezama, stručnjaci za nabavku moraju da pokažu poznavanje međunarodnih sporazuma, radnog i ekološkog okruženja, standarde, da uzmu u obzir rizike od potencijalne korupcije, ali i da poznaju pokazatelje kojima bi se utvrdila korupcija u ovoj oblasti.

Da bi se razumjela njihova složenost, neophodno je, predhodno, ukazati na specifičnost usluga koje pružaju regulatorna tijela u oblasti javnih nabavki.  Izgradnja sistema javnih nabavki ne može se ograničiti samo na reformu propisa i jačanje uprava i žalbenih tijela, već mora obuhvatiti sve aktere ovog veoma razuđenog sistema, što podrazumijeva izgradnju cjeline pravnog i institucionalnog okvira. Ona mora da se oslanja na javnost u radu javne vlasti i slobodu pristupa informacijama, na antikorupcijske propise i politike sprječavanja sukoba interesa i pranja novca, na propise koji regulišu konkurenciju na tržištu, na krivično i prekršajno zakonodavdstvo, na standrade dobre uprave primijenjene u svim organima javne vlasti.

Sljedeća specifičnost javnih nabavki ogleda se u tome da se ovdje ne smije dozvoliti da se jedno rješenje koje se uspješno primjenjuje u nekoj zemlji smatra univerzalnim i da se pokuša mehanički preuzeti. Umjesto toga, uspješnim se, po pravilu, pokazuje pristup po kome se rješenje lokalnih problema pronalazi kroz korišćenje lokalnog znanja.

Kada govorimo o rizicima od potencijalne korupcije, pokazatelje kojima bi se utvrdila korupcija u ovoj oblasti naglašeno je sa strane g-dina Mujevića i sljedeće.

Korupcija je prva asocijacija koja se javi kod većine građana, bez obzira na to koliko su upućeni u upravljanje javnim finansijama ili mehanizme upravljanja državom ili lokalnom samoupravom, kada se pomenu javne nabavke u CG. Međutim, ideja uspostavljanja sistema javnih nabavki potpuno je suprotna. Sistem javnih nabavki trebalo bi da obezbedi efikasnu prevenciju korupcije i da omogući njeno lakše sankcionisanje ukoliko se pojavi.

Za korupciju u javnim nabavkama ima lijeka, ali je njegova primjena složena i zahtijeva aktivnost velikog broja aktera i stalno prilagođavanje. Ne radi se o jednom za svagda datom receptu koji jednom primijenjen daje trajne efekte. Međutim, elementi rješenja relativno su konstantni.

Na čemu se radi u Vladi, MF i UzJN – prije svega na: transparentnosti,  saradnji sa poslovnom biznis zajednicom, saradnji sa civilnim sektorom.

I na kraju izlaganja Direktor Mujević istakao je da nivo javne nabavke u EU prema njenoj cjelokupnoj vrijednosti, u poređenju sa BDP-om, pokazuje da je EU peta najveća ekonomija. Kao takva, zaslužuje pažnju javnosti.

Jer dobro informisana javnost učestvuje u jačanju kredibiliteta države. Jer transparentnost nije sama sebi cilj, transparentnost je sredstvo, a ne cilj, i svrha tog sredstva se mora razumjeti da bi se ono efikasno primijenilo.

 

 

Agenda

PR Služba UzJN