Mojkovac; 09.03.2018 godine, druga javna rasprava na inicijativu Uprave za javne nabavke i Opštine Mojkovac održana je 07.03.2018. godine u Opštini Mojkovac kojoj su osim predstavnika naručilaca, ponuđača, NVO sektora, medija Opštine Mojkovac učestvovali i predstavnici Opština Rožaje, Berane, Petnjica, Kolašin, Andrijevica, Plav-a, Gusinja i Žabljaka. Javnoj prezentaciji i raspravi su prisustvovali predstavnici Uprave za javne nabavke i Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki.

U skladu sa Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona (“Sl. list CG”, br. 12/12), dana 27. 02. 2018. godine Ministarstvo finansija CG obavijestilo je zainteresovanu javnost da je pokrenut postupak javne rasprave povodom Nacrta zakona o javnim nabnavkama.

S tim u vezi,  tekst Nacrta zakona  postavljen je  na web stranicama Ministarstva  finansija www.mif.gov.me  i Uprave za javne nabavke www.ujn.gov.me. Ovim objavljivanjem upućen je poziv građanima, stručnim i naučnim institucijama, državnim organima, strukovnim udruženjima, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organizacijama i zajednicama da se uključe u javnu raspravu i daju svoje prijedloge, primjedbe i sugestije.

U ime predlagača zakona, učestvovali su:

• doc dr Mersad Mujević, direktor Uprave za javne nabavke,
• Tomo Miljić, član Državne komisije,
• Mara Bogavac, pomoćnica direktora Uprave za javne nabavke,
• Farisa Kardović, član RG, Uprava za javne nabavke i
• Marija Popović, Uprava za javne nabavke.

U ime Opštine Mojkovac javnu raspravu otvorila je Glavna Menadžerka Oštine Maja Ikervari.

U okviru uvodne riječi, g-din doc dr Mersad Mujević, predsjednik RG za izradu prijedloga novog zakona o javim nabavkama istakao, osnov za izradu ovog prijedloga bile su nam tri nove Direktive 23, 24 i 25 EU iz 2014 koje uređuju postupke nabavke (koncesije, klasičnu i sektorsku nabavku), dvije direktive iz oblasti pravne zaštite 2007/66/EZ i 89 i 92, Direktiva iz oblasti odbrane i bezbjednosti 81 iz 2009 godine, kao i niz materijalnih propisa koji definišu predmete javne nabake i procesne radnje… zatim Radna dokumenta EK „Izvještaji o CG“, Izvještaji SIGME i Program Vlade za naredni period afirmisan kroz ekspoze Premijera vezan za tri ključna elementa; smanjenje nezaposlenosti, unaprjeđenje zdrastvene politike i obrazovanje.

Određena normativna rješenja iz novih direktiva su bila sadržana u prijašnjim direktivama ili predstavljaju kodifikaciju sudske prakse Suda EU te su već implementirana u važeći Zakon. Međutim, u nacionalno zakonodavstvo potrebno je bilo transponovati nova rješenja koja prethodne direktive nisu sadržavale.

Prenošenje novih rješenja iz EU direktiva, rezultiraće značajnim smanjenjem i pojednostavljivanjem procedura u oblasti javnih nabavki, smanjenjem administrativnog opterećenja i na strani naručioca i na strani ponuđača, te naročito smanjiti troškove učestvovanja u postupcima javnih nabavki MiSP, koja često ne raspolažu sa odgovarajućim administrativnim i stručnim kapacitetima.

U tom smislu posebno ističem Europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavci (ESPD) kao značajnu novinu. ESPD predstavlja formalnu izjavu privrednog da zadovoljava sve tražene uslove sposobnosti i da ne postoje razlozi za njegovo isključenje, a dostavlja se u ponudi ili zahtjevu za kvalifikaciju i služi kao preliminarni dokaz umjesto izvoda, potvrda i dugih dokaza koje izdaju nadležni organi.

Cilj ESPD-a je da smanji administrativno opterećenje koje nastaje zbog zahtjeva za izradu znatnog broja potvrda i drugih dokumenata povezanih sa razlozima za isključenje i kriterijima za izbor privrednog subjekta.

Očekujemo da će pojednostavljenje procedura u javnoj nabavi i smanjenje troškova učestvovanja rezultirati povećanim interesom MiSP za učestvovanje u tržištu javnih nabavki, što bi trebalo pridonijeti većem nivou tržišnog nadmetanja, odnosno povećanjem prosječnog broja ponuda u postupcima, sa pozitivnom posljedicom efikasnijeg i racionalnijeg trošenja javnih sredstava.

Prijedlog zakona o javnoj nabavi donosi novo rješenje u vezi sa kriterijem izbora ponude. U tom smislu, ekonomski najpovoljnija ponuda postaje dominantna ali ne i jedini kriterijum i ako Direktive u potpunosti ukidaju kriterijum najniže cijene. Uvođenjem kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude kao dominantnog, nauštrb kriterijuma najniže cijene, ispunjavaju se očekivanja stručne i cjelokupne zainteresovane javnosti, naročito poduzetnika, ali i naručlaca te se očekuju značajne finansijske i drugii učinci kao posljedicu povećane primjene istog kriterija u postupcima  javnih nabavki i podizanje nivoa kvaliteta nabavljenih radova, robe i usluga, a sve s ciljem ostvarenja načela „najbolja vrijednost za novac“.

Prijedlogom zakona preuzimaju se novi postupci javnih nabavki – „partnerstvo za inovacije“, koji naručioci mogu koristiti u slučajevima postojanja potrebe za inovativnim proizvodom, uslugom ili radovima, koja a koji se ne može realizovati nabavkom proizvoda, usluga ili radova, već dostupnih na tržištu, i „dinamički sistem nabavke“, kao „tehnika i instrument za elektronskku nabavku“, koji se koristi za kupovinu uobičajenih predmeta nabavke, koji su opšte dostupni na tržištu, a vodi se kao potpuno elektronski proces.

Prijedlog zakona donosi načelo, a u skladu sa novim direktivama, da se sva komunikacija i razmjena informacija između naručilaca i ponuđača,po pravilu sprovodi elektronskim sredstvima komunikacije. U tom smislu predloženim Zakonom se usklađuje sa zahtjevima iz EU direktiva, ali i nastavlja realizacija projekta elektronske javne nabavke. On će podrazumijevati između ostalog povezivanje registara koje vode državni organi CG (sudovi, MONSTAT, Poreska uprava, kaznena evidencija i dr.) sa Elektroničkim glasnikom javnih nabavki CG.

Pomenuću razređene mehanizme i za tehniku okvirnog sporazuma koji daje mogućnost višegodišnjih ugovora, e katalog i e aukciju.

Uvode se nova izuzeća od primjene Zakona, ponajprije u odnosu na pravne usluge (advokatske, notarske, usluge istraživanja i razvoja) kao i na zajmove, odnosno kredite. Dalje imamo definisana i posebna izuzeća kao što su; izuzeća u oblasti poštanskih usluga, elektronskih komunikacija, ugovora u kući, ugovori između dva ili više naručilaca, posebna izuzeća za sektorsku djelatnost, dodjela ugovora povezanih društvima …. dodjela  ugovora  čija  je  vrijednost  manja  od  pragova  za  primjenu zakona,  Zakon  ipak  propisuje  da  pravila,  uslove i postupke malih nabavki utvrđuje naručilac opšim aktom, uzimajući u obzir načela i da taj akt (i njegove naknadne izmjene) mora objaviti na internetskim stranicama kao i sva obavještenja o nabavkama…pokretanje, objavu odluka ugovora daje cilj donosilaca zakona da ovaj akt bude originalan i primjenljiv i da se naše zakonodavstvo pripremi za primjenu evropske direktive 24 i 25 čiji je fokus na zaštiti MiSP, životne sredine, socijalnih i radnih prava, kao i druge direktive povezane sa javnim nabavkama.

Naglasio je značajnu ulogu koju su u pisanju zakona imala zajednica opština CG.

Mara Bogavac je naglasila je da Nacrt zakona daje rješenja za hitne nabavke koje su u određenim situacijama od posebne važnosti za naručioca  i da žalbeni postupak ne zaustavlja proces nabavki  u slučaju hitnosti, čime će se smanjiti čekanje na njihovu realizaciju. Zatim je istakla važnost projekta e javnih nabavki te da početne analize zemalja EU i drugih ukazuju da elektronsko podnošenje ponuda će umanjiti troškove postupka javnih nabavki za 20 do 25% .

Tomo Miljić, predstavnik Državne Komisije i član RG za izradu prijedloga ZoJN između ostalog je naveo da je riječ o novom konceptu zakona koji bitno odstupa od važećeg, da afirmiše svrhu javnih nabavki, a ne formalizam, te da pomiruje interese naručilaca i ponuđača, da Zakon unosi mnogo novina, mehanizama i tehnika, uvodi novi način obračuna poreza na dodatu vrijednost tj. da se procijenjena i ponuđena vrijednost  iskazuje bez PDV a da teret plaćanja PDV-a pada na naručioca i da on za to mora da ima opredijeljena sredstva.

Prisutni članovi na javnoj raspravi diskutovali su i istakli određene dileme i tražili pojašnjenja, a ticala su se prije svega:

• nabavki malih vrijednosti;
• o novim postupcima u javnim nabavkama dinamički postupak, elektronska aukcija te se postavlja pitanje spremnosti za tako nešto;
• da rješenje centralizovanih javnih nabavki prema ocjeni prisutnih značajno ugrozilo malu privredu a njih kao službenike dovela u bezizlaznu situaciju;
• dostavljanje preliminarne izjave ponuđača;
• da je potrebno dodatno pojašnjenje utvrđivanja broja bodova za kriterijum izbora ekonomski najpovoljnije ponude u smislu odnosa cijene i kvaliteta ili cijele i troška;
• da je potrebno iznaći rješenje za povećanje efikasnosti rada naručilaca i Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, da se spriječi zloupotreba zakona u dijelu špekulativnog odugovlačenja postupka besmislenim žalbama čak i od strane onih koji nijesu direktno zainteresovani za taj postupak, kao i zaštita naručilaca od stane nedovoljno kvalifikovanih ponuđača,
• rezervisanje javne nabavke,
• status službenika,
• hitne nabavke i
• dr.

Nadalje u diskusijama istaknute su brojna dobra rješenja i novine koje se uvode novim Zakonom, potrebe dodatnog investiranja u cilju jačanja kapaciteta naručilaca i ponuđača kako bi bili spremni na nove postupke i tehnike i elektronsko sprovođenje postupka javnih nabavki.

Javna rasprava je završena u 13 i 30 časova.

 

 

PR SLUŽBA UzJN