Bar; 20.03.2018 godine, peta javna rasprava koju organizuje Uprava za javne nabavke a čijoj se inicijativi odazvala u smislu domaćina Opština Bar održana je 20.03.2018. godine u kojoj su osim predstavnika naručilaca, ponuđača, civilnog sektora, medija, učestvovali i predstavnici Opština Ulcinj, Bara, Kotora, Tivta, Herceg Novog, Šavnika i Plužina. Učešće na prezentaciji novih Rješenja koji nudi prijedlog novog ZoJN i raspravi učestvovali se predstavnici Uprave za javne nabavke i Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki.

U ime predlagača zakona, učestvovali su:

• doc dr Mersad Mujević, direktor Uprave za javne nabavke,
• Tomo Miljić, član Državne komisije,
• Mara Bogavac, pomoćnica direktora Uprave za javne nabavke,
• Farisa Kardović, član RG, Uprava za javne nabavke i
• Marija Popović, Uprava za javne nabavke.

U ime Opštine Mojkovac javnu raspravu otvorio je Predsjednik Opštine g-din dr Zoran Srzentić, koji je istakao dobru saradnju sa Upravom i Komisijom i zahvalio se što je Bar prepoznata kao sredina koja predstavlja ogledni primjer kako se sprovode javne nabavke, istakao dobru priliku koju nude „pisci“ zakona da o njima na vrijeme raspravljamo i dajemo prijedloge.

U okviru uvodne riječi, g-din doc dr Mersad Mujević, predsjednik RG za izradu prijedloga novog zakona o javim nabavkama istakao, osnov za izradu ovog prijedloga bile su nam tri nove Direktive 23, 24 i 25 EU iz 2014 koje uređuju postupke nabavke (koncesije, klasičnu i sektorsku nabavku), dvije direktive iz oblasti pravne zaštite 2007/66/EZ i 89 i 92, Direktiva iz oblasti odbrane i bezbjednosti 81 iz 2009 godine, kao i niz materijalnih propisa koji definišu predmete javne nabake i procesne radnje… zatim Radna dokumenta EK „Izvještaji o CG“, Izvještaji SIGME i Program Vlade za naredni period afirmisan kroz ekspoze Premijera vezan za tri ključna elementa; smanjenje nezaposlenosti, unaprjeđenje zdrastvene politike i obrazovanje.

Dalje, g-din Mujević je kazao da dodjela ugovora od strane ili u ime nadležnih organa države mora da bude u skladu sa načelima Ugovora o funkcionisanju Evropske unije (UFEU), pogotovo sa načelima slobodnog kretanja robe, slobode registracije i slobode pružanja usluga, kao i sa načelima koji iz toga proizlaze, poput načela jednakog postupanja, zabrane diskriminacije, međusobnog priznavanja, proporcionalnosti i transparentnosti. Određena normativna rješenja iz novih direktiva su bila sadržana u prijašnjim direktivama ili predstavljaju kodifikaciju sudske prakse Suda EU te su već implementirana u važeći Zakon. Međutim, u nacionalno zakonodavstvo potrebno je bilo transponovati nova rješenja koja prethodne direktive nisu sadržavale.

Prenošenje novih rješenja iz EU direktiva, rezultiraće značajnim smanjenjem i pojednostavljivanjem procedura u oblasti javnih nabavki, smanjenjem administrativnog opterećenja i na strani naručiocaa i na strani ponuđača, te naročito smanjiti troškove učestvovanja u postupcima javnih nabavki MiSP, koja često ne raspolažu sa odgovarajućim administrativnim i stručnim kapacitetima.

Javna nabavka je od ključne važnosti u Strategiji Evropa 2020, utvrđenoj u Komunikaciji Komisije od 3. marta naslovljenoj „Evropa 2020, strategija za pametan, održiv i inkluzivan rast” („Strategija Evropa 2020 za pametan, održiv i inkluzivan rast”) jer se radi o jednom od instrumenata uzasnovanih na tržištu koji se koriste za postizanje pametnog, održivog i inkluzivnog rasta, a kojim se osigurava najefikasnije korištenje javnih sredstava.

Rastuća raznolikost oblika javnog djelovanja zahtijeva jasnije određivanje pojma same nabavke; to pojašnjenje samo po sebi međutim ne bi trebalo da proširuje oblast primjene ove Direktive u poređenju sa oblašću primjene Direktive 2004/18/EZ. Pravila Unije o javnoj nabavci ne obuhvataju sve oblike trošenja javnih sredstava, već samo one koji su namijenjeni za sticanje radova, robe ili usluga koji se uzimaju u obzir u okviru javnog ugovora. Trebalo bi razjasniti da bi takva sticanja radova, robe ili usluga trebalo da podliježu ovoj Direktivi, nezavisno od toga sprovode li se kupovinom, putem leasinga ili drugih ugovornih oblika.

Pomenute Direktive ne dovodi u pitanje slobodu nacionalnih, regionalnih i lokalnih organa da određuju, u skladu s pravom Unije, usluge od opšteg ekonomskog interesa, njihov opseg i karakteristike usluge koju je potrebno pružiti, uključujući sve uslove koji se odnose na kvalitet usluge, kako bi doprinijeli ciljevima svoje javne politike.

Pojasnio je da „grupe“ privrednih subjekata, uključujući oblik privremenog udruženja, mogu da učestvuju u postupcima dodjele, a da pri tom ne moraju da imaju određeni pravni oblik. U onoj mjeri u kojoj je to nužno, na primjer kada je potrebna zajednička i solidarna odgovornost, moguće je zahtijevati određeni oblik ako je ugovor dodijeljen takvim grupama ekonomskih subjekata.

U nastavku pojašnjeni su i instututi i svrha procjene vrijednosti određene nabavke, ugovori koje dodjeljuju naručioci u kontekstu njihovih uslužnih djelatnosti za pomorski saobraćaj i dr., izuzeća, hitni slučajevi, male nabavke, e sistem javnih nabavki, istraživanje tržišta, nove tehnike nabavke, isključenja, društvene, druge usluge i dr.

Prijedlog zakona o javnoj nabavi donosi novo rješenje u vezi sa kriterijem izbora ponude. U tom smislu, ekonomski najpovoljnija ponuda postaje dominantna ali ne i jedini kriterijum i ako Direktive u potpunosti ukidaju kriterijum najniže cijene. Uvođenjem kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude kao dominantnog, nauštrb kriterijuma najniže cijene, ispunjavaju se očekivanja stručne i cjelokupne zainteresovane javnosti, naročito poduzetnika, ali i naručlaca te se očekuju značajne finansijske i drugi učinci kao posljedicu povećane primjene istog kriterija u postupcima  javnih nabavki i podizanje nivoa kvaliteta nabavljenih radova, robe i usluga, a sve s ciljem ostvarenja načela „najbolja vrijednost za novac“.

Prijedlog zakona donosi načelo, a u skladu sa novim direktivama, da se sva komunikacija i razmjena informacija između naručilaca i ponuđača, po pravilu sprovodi elektronskim sredstvima komunikacije. U tom smislu predloženim Zakonom se usklađuje sa zahtjevima iz EU direktiva, ali i nastavlja realizacija projekta elektronske javne nabavke. On će podrazumijevati između ostalog povezivanje registara koje vode državni organi CG (sudovi, MONSTAT, Poreska uprava, kaznena evidencija i dr.) sa Elektroničkim glasnikom javnih nabavki CG.

Pomenuo je i razređene mehanizme za tehniku okvirnog spoazuma koji daje mogućnost višegodišnjih ugovora, e katalog i e aukciju.

Na kraju svog izlaganja g din Mujević je ukazao i na nemogućnost apsolutnog normiranja, stoga ona mora biti nadoknađena etičnošću postupanja svih učesnika, edukacijom svih učesnika, jačanjem socijalnih normi i podizanje svijesti o štetnosti korupcije kao i razvijanje i jačanjem preventivnih mehanizama.

Mara Bogavac, važnost dobre izrade tehničkih specifikacija, da javna nabavka mora biti prilagođena potrebama malih i srednjih preduzeća. Naručioce treba podsticati da koriste kodeks najbolje prakse iz radnog dokumenta Komisije od 25. juna 2008. pod nazivom „Evropski kodeks najbolje prakse za olakšavanje pristupa MSP-ova ugovorima o javnoj nabavci”, koji daje uputstva MSP-ovima za korištenje okvira javne nabavke i tako olakšava njihovo učešće. S tim ciljem i u svrhu jačanja tržišne konkurencije, naručioce treba naročito podsticati da dijele velike ugovore u posebne partije. Takva podjela mogla bi se izvršiti na kvantitativnoj osnovi, kako bi veličina pojedinih ugovora bila bolje prilagođena kapacitetima malih i srednjih preduzeća, ili na kvalitativnoj osnovi, u skladu sa različitim djelatnostima i specijalizacijama koje su obuhvaćene, kako bi se sadržaj pojedinih ugovora bolje prilagodio specijalizovanim sektorima malih i srednjih preduzeća ili bio u skladu s različitim naknadnim fazama projekta.

Tomo Miljić, predstavnik Državne Komisije i član RG za izradu prijedloga ZoJN između ostalog je naveo da je riječ o novom konceptu zakona koji bitno odstupa od važećeg, da afirmiše svrhu javnih nabavki, a ne formalizam, te da pomiruje interese naručilaca i ponuđača, da Zakon unosi mnogo novina, mehanizama i tehnika, uvodi novi način obračuna poreza na dodatu vrijednost tj. da se procijenjena i ponuđena vrijednost  iskazuje bez PDV-a, a da teret plaćanja PDV-a pada na naručioca i da on za to mora da ima opredijeljena sredstva.

Takođe se osvrnuo i na rješenja koja tretira prijedlog vezan za pravnu zaštitu i istakao novine između ostalih;

– u postupku javne nabavke iz člana 61 stav 1 tačka 3 ovog zakona, žalba ne prekida dalje aktivnosti naručioca u postupku javne nabavke,

– ukinuto ovlašćenja naručioca u vezi izjavljene žalbe (sada čl. 129)

– DK je dužna da odluči po žalbi u roku od 30 dana od dana prijema žalbe i kompletnih spisa predmeta.

– Rok se može produžiti najviše za 15 dana u slučaju potrebe angažovanja vještaka, pribavljanja mišljenja nadležnih organa i obimnosti dokumentacije u postupku javne nabavke, o čemu se obavještavaju podnosilac žalbe i naručilac.

– Odluku DK, u roku od tri dana od dana donošenja, objavljuje na svojoj internet stranici.

– Danom objavljivanja odluke na internet stranici DK smatra se da je ista uredno dostavljena strankama u postupku,

-i dr.

U diskusiji su učestvovali i g-đe F Kardović i M Popović.

Prisutni članovi na javnoj raspravi diskutovali su i istakli određene dileme i tražili pojašnjenja, a ticala su se prije svega:

• nabavki malih vrijednosti;
• metodologija istraživanja tržišta;
• o novim postupcima u javnim nabavkama dinamički postupak, elektronska aukcija te se postavlja pitanje spremnosti za tako nešto;
• da rješenje centralizovanih javnih nabavki prema ocjeni prisutnih značajno ugrozilo malu privredu a njih kao službenike dovela u bezizlaznu situaciju;
• da je potrebno dodatno pojašnjenje utvrđivanja broja bodova za kriterijum izbora ekonomski najpovoljnije ponude u smislu odnosa cijene i kvaliteta ili cijele i troška;
• da je potrebno iznaći rješenje za povećanje efikasnosti rada naručilaca i Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, da se spriječi zloupotreba zakona u dijelu špekulativnog odugovlačenja postupka besmislenim žalbama čak i od strane onih koji nijesu direktno zainteresovani za taj postupak, kao i zaštita naručilaca od stane nedovoljno kvalifikovanih ponuđača;
• rezervisanje javne nabavke;
• status službenika kako organizacioni tako i materijalni;
• hitne nabavke i
• dr.

Na dalje u diskusijama istaknute su brojna dobra rješenja i novine koje se uvode novim Zakonom, potrebe dodatnog investiranja u cilju jačanja kapaciteta naručilac i ponuđača kako bi bili spremni na nove postupke i tehnike i elektronsko sprovođenje postupka javnih nabavki.

Javna rasprava je završena u 13 i 25 časova.

 

 

PR SLUŽBA UzJN